Zaštita od opasnosti tokom pandemije Covid-19

Planiranje bezbijednosti i online vodič za žrtve i preživjele porodičnog nasilja i zlostavljanja

Ako trenutno trpite ili ste u prošlosti doživjeli porodično nasilje ili zlostavljanje, poznat vam je osjećaj straha i izolacije. Važno je da znate da niste vi krivi za nasilje koje trpite i da niste same u tome. Ukoliko su na snazi mjere samoizolacije zbog pandemije, postoji mogućnost eksalacije nasilja ukoliko se od vas zahtijeva da boravite u istom prostoru sa nasilnikom tokom izolacije.

Važno je razmisliti o stvarima koje bi se mogle promijeniti i uticati na učestalost ili ozbiljnost nasilnih incidenata, kao i o tome kako da dobijete pomoć ako vam zatreba.

Profesionalna pomoć

Možete se obratiti našoj nevladinoj organizaciji „Centar za ženska prava“ kako biste dobili stručnu pomoć u vidu besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja, besplatnog zastupanja u sudskim procesima i posredovanja sa institucijama specijalizovanim za borbu protiv nasilja nad ženama. Kontaktiranje profesionalaca je korisno za vas radi saniranja psiholoških posledica nasilja, pomoći u planiranju bezbjednosti i ostvarivanju vaših zakonskih prava. Sve konsultacije su povjerljive, tako da kontakte sa našim osobljem možete zadržati u tajnosti.

Čak i ako imate prijatelje ili članove porodice koji vas podržavaju, dobijanje stručne pomoći je važno jer se usluge koje pružamo klijentkinjama zasnivaju na dugogodišnjem iskustvu i sveobuhvatnom pristupu borbi protiv nasilja nad ženama. Možemo vam pomoći u kontaktu sa relevantnim institucijama i biti uz vas tokom davanja izjava ii konsultacija u policiji i centima za socijalni rad i tokom sudskih postupaka. Tokom COVID019 izolacije, savjetovanje sa našim stručnim osobljem može se obavljati i putem elektronskih sredstava komunikacije.

Kao odgovor na mjere izolacije, učestvujemo u kampanji #BEZBJEDNA DOMA, koju je kreiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova, radi obezbeđivanja kontakata za sigurno i trenutno prijavljivanje nasilnih incidenata.

Podrška drugih

Razmislite o osobi u koju imate povjerenja i od koje možete zatražite pomoć u kriznoj situaciji. Osim stručnih lica, ova osoba može biti vaš prijatelj, član porodice i / ili komšija. 

 – Možete li nazvati / poslati poruku nekome kome verujete? Možete li razgovarati s njima o tome što proživljavate i o brigama koje imate? 

– Da li imate šifru u vidu dogovorene riječi ili fraze uz pomoć koje bi nekom mogli reći/poručiti da niste u mogućnosti da bezbjedno razgovarate ili tražiti od njih da pozovu policiju? Ako ne, preporučujemo da kreirate šifre kojima ćete moći brzo upozoriti vašeg prijatelja, člana porodice i / ili komšiju da ste u opasnosti i da bi trebalo da pozovu policiju. 

– Možete li, sa nekim kome vjerujete, dogovoriti kontrolni poziv, tako da znate da će vas neko kontaktirati u određeno doba nedelje i kako bi u slučaju izostanka vašeg odgovora na poziv ta osoba mogla da preduzme unaprijed dogovorene mjere?  

Briga o sebi

Osnovna briga o svojim potrebama poput redovne ishrane, tuširanja, spavanja i vježbanja, može vam pomoći u održavanju vašeg mentalnog zdravlja.

Ukoliko ste u mogućnosti, idite u šetnju, čitajte ili se bavite nekim hobijem, uključite djecu u internet časove vježbanja.

Opšte planiranje bezbjednosti

Da li imate lični bezbjedonosni plan? Ukoliko nemate, u narednoj tabeli ćete naći sugestije za izradu plana:

Sugestije za planiranje bezbjednosti:

Bezbjednost na internetu

Bitan dio dobrog plana bezbjednosti jeste obezbjeđivanje sigurnosti vaših sredstava komunikacije – telefona, tableta i kompjutera, ako i naloga elektronske pošte i naloga na društvenim mrežama.  

Opšte preporuke

Bezbijednost na društvenim mrežama

Moguća pravila upotrebe društvenih mreža:

● Ne objavljujte lične podatke kao što su adresa, adresa e-pošte, broj telefona i datum rođenja.

● Razmislite o tome koliko identifikacionih podataka ima na fotografijama ili video zapisima koje planirate da podijelite. Može li neko saznati gdje ste vi ili vaša djeca onda kada vam je važno da to sakrijete? Da li bi nasilnik mogao da otkrije redovne obrasce u vašoj svakodnevnoj rutini?

● Ne prijavljujte (check in) sebe ili djecu na mjesta koja posjećujete.

● Nemojte postavljati hashtag-ove na objave koje ne želite da postanu javne.

● Onemogućite informacije o lokaciji na svim vašim uređajima i uređajima koje koriste djeca.

● Zamolite prijatelje i porodicu da vas ne označavaju (check in, tag) u svojim objavama ih ili da javno objavljuju fotografije i informacije o vama i vašoj djeci.

● Promijenite podešavanja na društvenim mrežama kako biste spriječili da drugi označavaju (check in, tag) vas ili vašu decu bez vašeg odobrenja.

● Planiranje upotrebe društvenih mreža je nešto što bi trebalo da radite redovno, ne samo jednom.  

● Planiranje sigurnosti nije nešto što uradite jednom, a zatim zaboravite. To je nešto što treba obavljati redovno. Odredite vrijeme za provjeru bezbjedonosnog plana, uključujući sopstvena pravila korišćenja društvenih mreža.

Uvijek imajte na umu da niste sami i da postoje saosjećajni profesionalci koji će vam pomoći na vašem putu oslobođenja od nasilja.