Podgorica, 10.01.2022.

Opšti komentari

1.Neophodno da rodna ravnopravnost kao princip bude integrisana i horizontalno primijenjena na sve zakone, politike i mjere čija je izrada u planu, pa tako  i na svaki pojedinačni cilj ovog Programa,  kako to predviđa Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

Integrisanje principa rodne ravnopravnosti  podrazumijeva obezbjeđivanje da rodna perspektiva i pažnja usmjerena ka cilju rodne ravnopravnosti budu sastavni dio planiranja i razvoja politika, istraživanja, zagovaranja/dijaloga, zakonodavstva, alokacije resursa , sprovođenja i praćenja programa i projekata , kako bi se i kroz njihovu implementaciju ova vrijednost preslikala na društveni život i karakterisala sve njegove aspekte. Aktuelni program se nedovoljno bazira na ovoj vrsti podataka i analiza, iako su neki već korišteni za izradu Nacionalne strategije za postizanje rodne ravnopravnosti 2022-2025, ali  i za izradu drugih srodnih sektorskih politika.

Preporuke:

• Sprovoditi obavezne ex ante procjene rodnog uticaja kako bi se informisale sve mjere i definisali  ciljevi koji doprinose postizanju rodne ravnopravnosti.

• Neophodno je da indikatori uticaja gdje god je to moguće sadrže rodno razvrstane podatke.

2. Imajući u vidu da jednu od osnovnih kategorija u okviru metodologije praćenja Akcionog plana čini i stavka „Sredstva za realizaciju  i informacija o izradi RIA“,  nužno je da Obrazac izvještaja o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA) u dijelu 4. Analiza uticaja,  sadrži pitanje: ’’Na koji način će rješenja u propisu uticati na žene i muškarce odvojeno – nabrojati pozitivne i negativne uticaje, direktne i indirektne”.Pored toga, potrebno je  Priručnik za analizu efekata propisa uskladiti sa metodologijom i uputstvom za orodnjavanje politika. Ova aktivnost je predviđena Strategijom rodne ravnopravnosti 2021-2025, te je Program rada Vlade neophodno upodobiti u tom smislu.

Preporuke:

• Sprovesti izmjene/dopune Obrasca izvještaja o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA), na način što će se u dijelu 4. Analiza uticaja uvesti pitanje: ’’Na koji način će rješenja u propisu uticati na žene i muškarce odvojeno – nabrojati pozitivne i negativne uticaje, direktne i indirektne”

• Priručnik za analizu efekata propisa uskladiti sa metodologijom i uputstvom za orodnjavanje politika.

3. Kada su u pitanju indikatori rezultata, smatramo da nije dovoljno da isti ukazuju na to da je Zakon, Izvještaj ili neki drugi ključni dokument samo usvojen, već i da li je i u kojoj mjeri usklađen sa relevantnim međunarodnim standardima  i obavezama, te da odražava na koji način će predložena mjera uticati na željenu promjenu.

Na ovaj način obezbjeđuje se kvalitet zakonodavnih rješenja, a Zakoni kreiraju sa jasnim ciljem unapređenja pojedinih oblasti, a obeshrabruje se proceduralni pristup prilikom kreiranja politika.

Preporuke:

• Formulisati relevantne  indikatore na način da sadrže i informaciju o usklađenosti zakona sa relevantnim međunarodnim standardima  i obavezama, te da odražavaju na koji način će predložena mjera uticati na željenu promjenu.

4. Evaluacija postojećeg strateškog i zakonodavnog okvira, prvenstveno stepena realiizacije prethodne Nacionalne strategije za postizanje rodne ravnopravnosti,  ali i detaljna analiza stanja u pojedinim oblastima pokazali su da je stepen rodne ravnopravnosti još uvijek na nezadovoljavajućem nivou. Takva ocjena je data i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, kako kroz prioritetne preporuke, tako kroz komentare o posebnim pregovaračkim poglavljima. Slične su i ocjene iz međunarodnih izvještaja  o primjeni pravno obavezujućih standarda u oblasti zabrane diskriminacije, suzbijanja nasilja nad ženama itd. ( CEDAW, GREVIO, UPR..)

U ovom kontekstu, predlažemo sledeće:

• Ocjene i zaključke Evropske komisije i međunarodnih tijjela koja prate primjenu ratifikovanih međunarodnih standarda treba pretočiti u konkretne mjere sa odgovarajućim indikatorima uticaja.

• Obezbijediti jedinstveni dokument za praćenje međunarodnih obaveza Crne Gore u oblasti poštovanja ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, kako bi se olakšalo praćenje i usklađenost predloženih zakona i mjera sa preuzetim obavezama koje su dio ključnih dokumenata i preporuka naročito  u odnosu na: SDG, CEDAW, GREVIO, UN Rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325, Pekinške platformu za akciju itd.

• Uskladiti indikatore sa već usvojenim sektorskim politikama/ Akcionim planovima koji uređuju srodne oblasti

• Predlažemo da se u slučajevima postojanja mjerljivih pokazatelja, predvidi uvođenje podsticajnih mjera i priznanja za one ustanove koje promovišu i unaprjeđuju rodnu ravnopravnost (poput UNDP Gender Equality Seal, gdje bi se na državnom nivou ustanovio sličan certifikat), a što će doprinijeti vidljivosti ustanove, afirmaciji principa vođenje primjerom (“leading by example”) i skretanju pažnje na značaj rodne ravnopravnosti.

PRIORITET 1: VLADAVINA PRAVA I JEDNAKE ŠANSE

Cilj 1.1. Unaprijediti efikasnost pravosuđa

U proteklom periodu, država je nije uspjela da pruži adekvatan odgovor na slučajeve strukturnog nasilja nad ženama i sistemsko kršenje ljudskih prava žena. Sistem podrške žrtvama je veoma slab, a brojni propusti su nastupili kada su u pitanju konkretni slučajevi nasilja koje je bilo neophodno pravovremeno procesuirati. U skladu sa tim, potrebno je formulisati jasne procedure u postupanju prema žrtvama, koje bi obuhvatile minimalne standarde za zaštitu žrtava, a na taj način se obezbijedio kvalitetan regulatorni okvir usmjeren ka žrtvi.  Neophodno je da institucije poštuju principe i prava žrtava, posebno policija i tužilaštvo. Sa tim u vezi, predlažemo određeno strukturiranje ove koordinacije, kako bi rad svih uključenih institucija u ovoj oblasti bio efikasniji, konkretni rezultati ostvareni, a saradnja između institucija uspostavljena. Važno je da Vlada prepozna važnost ovog problema, a donosioci odluka budu uključeni na način da usvoje međusektorski pristup u rješavanju ovog problema.

U okviru ovog cilja neophodno je uvrstiti aktivnosti koje je već usaglasila Radna grupa za Poglavlje 23 u vidu preporuka upućenih nadležnim institucijama. Predlažemo neke od prioritetnih aktivnosti:

• Vlada da izvrši analizu postojećeg neefikasnog sistema za zaštitu i podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i razvije smjernice za uspostavljanje novog koordinisanog sistema koji će prava i najbolji interes  žrtava smjestiti u središte svih mjeraIzraditi
• Krivični zakonik i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici usaglasiti sa sa standardima Istanbulske konvencije i  EU direktivama za zaštitu prava žrtava i praksom Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti
• Sudsku praksu u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici uskladiti sa standardima  Istanbulske konvencije i praksom  Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti

• Uspostaviti harmonizovanu baza podataka o nasilju u porodici i nasilju nad ženama i djecom  koja će sadržati podatke svih nadležnih institucija, razvrstane po vrstama nasilja kako ih definiše Istanbulska konvencija, polu žrtve i počinioca,  % krivičnih djela i prekršaja, % osuđujućih presuda, % oslobađajućih presuda, % opomena , odbačaja i dr ; vrstu kazne (novčana kazna, kazna zatvora i sl.) , % izrečenih zaštitnih mjera i mjera bezbjednosti i objavljivati polugodišnje izvještaje sa navedenim podacima.
• Uraditi analizu aktuelne sudske prakse sa smjernicama u odnosu na primjenu člana 16 CEDAW Konvencije i Opšte preporuke broj 21 – Ravnopravnost u braku i porodičnim odnosima.
• Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da izmjeni Zakon  o  besplatnoj pravnoj pomoći na način da uvede obaveznu specijlizaciju advokata za zastupanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i da omogući da pružaoci besplatne pravne pomoći budu specijalizovane nevladine organizacije.

Cilj 1.2.       Unaprijediti poštovanje ljudskih i manjinskih prava, rodnu ravnopravnost i prava lica sa invaliditetom

Preporuke:

• Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da unaprijedi zakonski okvir na način da omogućava efikasno procesuiranje govora mržnje i rodno zasnovane diskriminacije u javnom prostoru.
• Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da ojača mehanizme odgovornosti za postizanje rodne ravnopravnosti i osigura sistematične procjene uticaja na rodna pitanja.

• Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da osigura specijalističke i praktične obuke zasnovane na praksi ELJSP i definiše jasne smjernice za  primjenu međunarodnih standarda ljudskih prava.
• Izvršiti  sistematizaciju preporuka nadzornih tijela Ujedinjenih nacija (UN) i Savjeta Evrope (SE) i izraditi odgovarajući kratkoročni plan aktivnosti nadležnih institucija sa ciljem ispunjavanja preporuka.
• Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija da horizotalno integriše rodnu perspektivu u javnu upravu kroz operativne ciljeve Strategije reforme javne uprave sa ciljem unapređenja primjene postojećeg normativnog okvira na sprovođenju politike rodne ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije po osnovu pola i roda, te efektnije i efikasnije međuresorne koordinacije sa ciljem kvalitetne izrade rodno odgovornih politka,  programa i usluga).
• Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da osigura redovan monitoring i evaluaciju primjene nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima.
• Vlada da u okvirima svojih nadležnosti, predvidi dodatne mjere za promovisanje i osnaživanje učešća žena u političkom i javnom životu
• Vlada CG da inicira specijalizaciju zaposlenih u institucijama koje rade na sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici –  policije, tužilaštva, centara za socijalni rad, sudstva, zdravstvenih službi, sudskih vještaka.
• Institucionalizovati  Operativni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici
• Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2021-2025 predviđa uspostavljanje i objedinjavanje uporedivih evidencija o slučajevima diskriminacije po osnovu pola. U skladu sa tim, a u odnosu na ovaj cilj, neophodno je unaprijediti indikatore učinka na način da obuhvataju statistiku predmeta diskriminacije, razvrstanu po polu i vrsti diskriminacije, uz informaciju o ishodu prijavljenih slučajeva diskriminacije.
• unaprjediti Zakon o rodnoj ravnopravnosti, kako bi se poboljšale odredbe koje se tiču rodno uravnotežene zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja u političkom životu i definisale sankcije za nepoštovanje odredbi ovog zakona
• Unaprijediti Zakon o radu kako bi se usaglasio sa EU Direktivom o ravnoteži između privatnog i poslovnog života

Cilj 1.6.       Poboljšati socijalni i ekonomski položaj ranjivijih kategorija društva

Praksa pokazuje da je inkluzija ranjivih kategorija društva još uvijek u zaostatku u odnosu na postavljene ciljeve. Institucije sistema još uvijek nisu osnažene dovoljno da osigurale zaštitu od diskriminacije ženama i osobama drugačijih polnih i rodnih identiteta, a naročito onima, koji pripadaju osjetljivim društvenim grupama (osobe sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, starije osobe i osobe koje žive u udaljenim ruralnim područjima Crne Gore).

Podršku žrtvama porodičnog nasilja i nasilja nad ženama uglavnom pruža nevladin sektor, međutim u tom smislu postoje određena ograničenja. Politike koje obuhvataju socijalno stanovanje, reintegraciju i obezbjeđivanje tranzicioih stanova gdje bi žrtve mogle da budu smještene kada se suočavaju sa nasiljem moraju biti obuhvaćene ovim Programom, sa posebnom ulogom lokalnih samouprava u okviru ovih servisa.

Preporuke:

• Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da u saradnji sa lokalnim samoupravama obezbijedi programe za socijalnu integraciju žrtava nasilja, poput finansijske podrške, socijalnog stanovanja, programa za zapošljavanje i brigu o djeci.
• Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da osigura odgovarajuću finansijsku podršku organizacijama civilnog društva koje vode specijalizovane servise za žene i djecu, uz poštovanje njihove autonomije i principa rada.
• Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da osnuje Alimentacioni fond kojim bi se riješilo pitanje zaštite od ekonomskog nasilja roditelja koji ne ispunjavaju obavezu isplate alimentacije.