Skip to content Skip to footer

Prijedlozi CŽP za izmjene poslovnika o radu Skupštine

U dopisu upućenom članovi i članicama kolegijuma i skupšinskim poslanicima i poslanicama, a u cilju obezbjeđivanja veće parlametnarne zastupljenosti žena Crne Gore, “Centar za ženska prava” navodi sledeće:

Zakonom o rodnoj ravnopravnosti uvedena je obaveza Skupštine Crne Gore da u okviru svojih nadležnosti primjenjuje principe rodne ravnopravnosti, „a naročito princip rodno balansirane zastupljenosti prilikom izbora i imenovanja na određene funkcije, obrazovanja radnih tijela i utvrđivanja sastava zvaničnih delegacija“ (čl. 10, stav 1).

Novi, 27. saziv je nedavnim imenovanjem žene na jednu od tri potpredsjedničke funkcije (33.33%) napravio značajan iskorak u pravcu dostizanja bolje rodne izbalansiranosti u pogledu imenovanja na najviše pozicije u Skupštini, a koji Centar za ženska prava kao takav svesrdno pozdravlja.

Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da smo još uvijek daleko od jednake zastupljenosti žena i muškaraca u Skupštini.

Nakon izbora 2020, u novi skupštinski saziv je ušlo 18 žena (22.22%), nakon čega se – nakon ulaska još jedne žene kroz proceduru popunjavanja nekog od upražnjenih poslaničkih mjesta  – taj broj povećao na sadašnjih 19 (23.45%).

Ovo je prvi skupštinski saziv Crne Gore od 2006. godine u koji je izabrano manje poslanica nego u onaj koji mu je prethodio. U proteklih gotovo deset godina otkako su kvote uvdedene 2011. godine, na parlamentarnim izborima nikada nije izabrano više od 23.45% žena u Skupštinu Crne Gore. To znači da, iako žene čine više od polovine populacije, broj žena izabranih u Skupštinu Crne Gore nikada nije činio ni jednu četvrtinu ukupnog broja poslaničkih mesta.

Ova se neravnopravnost dalje reprodukuje kroz rodni sastav skupštinske institucionalne infrastrukture, preslikavanjem nejednake zastupljenosti žena i muškaraca plenuma na rodnu strukturu skupštinskih tijela i delegacija, kao i na odnos broja žena i muškaraca u rukovodećoj strukturi.

Kada su u pitanju skupštinska radna tijela, ukupna zastupljenost žena je bolja nego u plenumu. Nakon nedavnih imenovanja, žene čine 31.36% (odnosno 52 od 169) članova skupštinskih odbora 27. saziva.

Međutim, nejednaka rodna struktura plenuma vjerno je prenijeta na rodnu strukturu novoimenovanih predsjednika odbora, gdje žene čine 23% (3 od 13). Takođe, bez obzira na ukupnu zastupljenost žena u radnim tijelima od 31.36%, u pojedinim odborima još uvijek imamo situaciju neprihvatljivo izražene nejednake zastupljenosti žena i muškaraca u pojedinim odborima. U određenim odborima, procenat žena je čak manji od već neprihvatljivo niskih 23% žena u plenumu. Odbor za antikorupciju ima samo 7.69% žena  (1 od 13), odbori za ljudska prava i međunarodne odnose po 15.38% (odnosno po 2 od 13), dok u Odboru za bezbjednost i odbranu nema ni jedne jedine žene. Najviše žena ima u Odboru za rodnu ravnopravnost, gdje takođe imamo nejednaku zastupljenost žena i muškaraca, u ovom slučaju u korist žena, koje čine 69.23% (9 od 13) članstva.

Što se tiče drugih skupštinskih radnih tijela, Komisija za praćenje postupka privatizacije ukupno ima 21.42% žena (3 od 14), a Radna grupa za izradu prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika o radu Skupštine 22.22% (2 od 9). Na čelu oba ova radna tijela su takođe muškarci, što ukupni procenat žena na čelu skupštinskih radnih tijela smanjuje na 20% (odnosno 3 od ukupno 15 radnih tijela Skupštine).

U susret izmjenama Poslovnika o radu Skupštine, ovim dopisom želimo da vam skrenemo pažnju na gorepomenutu zakonsku obavezu Skupštine da primjenjuje princip rodno balansirane zastupljenosti prilikom izbora i imenovanja na određene funkcije, kao i obrazovanja svih radnih tijela i utvrđivanja sastava zvaničnih delegacija.

Kako bi se spriječilo zaobilaženje ove zakonske obaveze i dolazak u situaciju da u nekim odborima imamo neprihvatljivo nizak broj, ili čak potpuno odsustvo žena, držimo da je neophodno bliže definisati način ostvarivanja ove zakonske obaveze, na sljedeći način:

  1. Predlažemo da se, u cilju unapređivanja i ostvarivanja rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori predviđenih Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, kroz izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine propiše minimalna zastupljenost osoba manje zastupljenog pola, kako u odnosu na sastav skupštinskih tijela i delegacija, tako i u izboru i imenovanjima potpredsjednika Skupštine i predsjednika skupštinskih tijela.

Takođe, radi postizanja rodne ravnopravnosti, u skladu sa odredbom Zakona o rodnoj ravnopravnosti koja propisuje obavezu ocjenjivanja i vrednovanja uticaja odluka i aktivnosti iz svojih nadležnosti na položaj žena i muškaraca (čl 3, stav 1), držimo da je neophodno da se Poslovnikom prepozna obaveza Skupštine da radi na unapređivanju ravnopravnog sagledavanja i iznalaženja adekvatnog odgovora na različitost problemaâ i potrebâ žena i muškaraca, kako kroz svoje zakonodavne aktivnosti, tako i u smislu vršenja svojih nadzornih funckija. U tom smislu:

  • Predlažemo da se Poslovnikom o radu Skupštine prepozna potreba uključivanja rodne perspektive u vršenje njenih ustavnih ovlašćenja, u smislu obaveza propisanih Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. 

Na posljetku, ovim dopisom želimo da skrenemo pažnju na ograničavajuću prirodu uslova za uključivanje organizacija civilnog društva u rad skupštinskih tijela. Prema važećem tekstu Poslovnika o radu Skupštine, organizacije civilnog društva i stručna lica mogu da učestvuju u radu skupštinskih tijela samo po pozivu (čl. 67). Čak i pod pretpostavkom potpune otvorenosti predjednika odbora prema uključivanju organizacija civilnog društva u njihov rad, cijenimo da je postojeće rješenje neadekvatno. U novom rješenju treba izbjeći situaciju da se kriterijum za uključivanje organizacija civilnog društva u proces konsultacija svodi na procjenu predjednika odbora o značaju uključivanja neke organizacije u rad tog skupštinskog tijela u odnosu na ono što je njihova primarna oblast djelovanja.

Imajući u vidu da je ovaj uslov posebno ograničavajući za sve organizacije koja se bave horizontalnim temama, kao što je rodna ravnopravnost, te da bi se strogom primjenom ovog kriterijuma došlo u situaciju da se učešće organizacija i stručnih lica koje se bave rodnom ravnopravnošću i pravima žena ograničava samo na Odbor za rodnu ravnopravnost, u posljednjoj stavki ovog dopisa:

  • Predlažemo da se član 67 Poslovnika o radu Skupštine izmijeni na način što će se ukloniti formalne prepreke za učešće organizacija civilnog društva, kao i drugih relevantnih zainteresovanih strana, u radu skupštinskih radnih tijela. U tom smislu, treba posebno voditi računa da se ne oduzme mogućnost nevladinim organizacijama i stručnim licima koja se bave rodnom ravnopravnošću da u ovom formatu skreću pažnju na horizontalni karakter i intersekcionalnost fenomena rodne neravnopravnosti.

CŽP se nada da će navedeni predlozi biti ozbiljno razmotreni, i stoji na raspolaganju za pomoć u formulisanju prijedloga radne grupe za izmjene Poslovnika.

Show CommentsClose Comments

Leave a comment