Skip to content Skip to footer

Parlamentarni izbori 2020. iz rodne perspektive

Preporuke za jačanje zastupljenosti žena u Skupštini Crne Gore

Političkom sferom u Crnoj Gori i dalje kompletno dominiraju muškarci. Na parlamentarnim izborima 2020. godine, u Skupštinu je izabrano svega 18 žena (22%). Najveći procenat žena koji je ikada na izborima izabran u najviši predstavnički dom bilo je 23%, na izborima 2016. godine.

Ove godine se obilježava deset godina od uvođenja rodnih kvota za izbore u Crnoj Gori. Analiza koja je pred vama pokazuje da, premda čine više od 50% populacije, žene nikada nisu izabrane na više od jedne četvrtine mjesta u Skupštini Crne Gore.

Trenutni sistem izbornih kvota sistematski ne uspijeva da osigura adekvatnu zastupljenost žena u Skupštini, koja do danas ostaje na neprihvatljivo niskom nivou. Nakon decenije primjene rodnih izbornih kvota u Crnoj Gori, zastupljenost žena u parlamentu u kontinuitetu zaostaje za evropskim (30%) i svjetskim prosjekom (25%).

Čak ni finansijski podstreci za političke subjekte koji se dodjeljuju srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola, a koji su uvedeni u susret posljednjim izborima, nisu dali rezultata u vidu većeg broja poslanica u Skupštini. Štaviše, manje žena je izabrano u trenutni saziv nego što je bio slučaj u prethodnom sazivu. U ovom trenutku nijedna partija u Skupštini nema ženu na poziciji partijskog lidera, niti je ijedna žena na čelu nekog od skupštinskih klubova.

Potreba da se ojača zastupljenost žena u Skupštini prepoznata je i od strane relevantnih međunarodnih tijela. Najskorije, posmatračka misija OEBS/ODIHR-a za izbore 2020. godine je u svom „Finalnom izvještaju o Crnoj Gori“ među prioritetne preporuke uvrstila potrebu da se razmotre dodatne mjere kojima bi se ostvarila ujednačena zastupljenost žena i muškaraca na javnim pozicijama koje se direktno biraju na izborima.

Na osnovu pažljive analize evolucije i efekata rodnih izbornih kvota u Crnoj Gori, Centar za ženska prava snažno preporučuje izmjene postojećeg sistema kvota. Međutim, važno je imati na umu da nije dovoljno uvesti bilo kakvu promjenu da bi se ostvario stvarni napredak. Naročito je važno istaći da jednostavno povećanje procenta žena na izbornim listama ne garantuje i veći procenat žena u skupštinskim klupama. Ova lekcija se nameće iz prvog pokušaja uvođenja rodnih izbornih kvota u Crnoj Gori iz 2011. godine, kada je novouvedena zakonska obaveza za minimumom od 30% žena na izbornim listama rezultirala tek veoma malim porastom procenta broja poslanica. Razlog za to leži u činjenici da su žene uglavnom bile rangirane pri samom dnu partijskih lista, bez stvarnih šansi da budu izabrane.

Naša analiza jasno ukazuje na to da povoljnije rangiranje žena na izbornim listama ima presudni značaj za osiguravanje većeg broja žena u Skupštini. Naime, tek sa uvođenjem obaveze da jedan u svaka četiri kandidata na izbornoj listi mora biti kandidat manje zastupljenog pola, procenat žena u Skupštini počinje da biva značajniji, iako još uvijek nedovoljan.

Imajući navedeno u vidu, postojanje iskrene političke volje da se ojača političko učešće žena zahtijevalo bi da se postojeći sistem kvota promijeni na način kojim će se garantovati veća skupštinska predstavljenost žena. Na osnovu jasnih pokazatelja da je rangiranje žena na izbornim listama odlučujući faktor koji opredjeljuje ukupan broj žena u Skupštini, naša osnovna preporuka jeste da barem jedan od svaka tri kandidata na izbornoj listi mora biti kandidat manje zastupljenog pola, umjesto sadašnje kvote po kojoj to mora biti jedan u svaka četiri kandidata.

Premda je potrebno još dosta napora da bi se ostvarilo jednako političko učešće i jednaka predstavljenost žena i muškaraca u Crnoj Gori, ova analiza nudi više praktičnih preporuka koje bi doprinijele približavanju ovom cilju.

Autorka: Ana Vukotić
Menadžerka programa za rodnu ravnopravnost

Cjelokupnu publikaciju možete preuzeti ovdje:

Show CommentsClose Comments

Leave a comment