Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

How to recognize a victim of violence

Nemoguće je sa sigurnošću znati šta se dešava iza zatvorenih vrata. Ipak, postoje određeni pokazatelji i simptomi emocionalnog zlostavljanja i porodičnog nasilja. Ako primijetite ovakve simptome kod prijatelja, člana porodice ili saradnika shvatite ih ozbiljno. 

Opšti upozoravajući znaci porodičnog zlostavljanja

Osobe koje trpe nasilje mogu (se):

  • izgledati uplašeno ili uznemireni od brige da li su ugodili partneru;
  • se slagati sa svim što partner govori i radi;
  • često se javljati partneru da bi ga obavijestili gdje su i šta rade;
  • primati učestale, uznemiravajuće pozive od svog partnera;
  • govoriti o partnerovom temperamentu, ljubomori ili posesivnosti. 

Upozoravajući znaci fizičkog nasilja

Osobe koje trpe fzičko zlostavljanje mogu (se):

  • imati česte povrede koje opravdavaju “nezgodama”;
  • često izostajati sa posla, iz škole, propuštati društvena okupljanja bez objašnjenja;
  • oblačiti tako da sakriju modrice ili ožiljke (na primjer nose duge rukave ljeti ili naočare za sunce u unutrašnjem prostoru);

Upozoravajući znaci izolacije

Osobe koje su izolovane od strane nasilnika mogu (se):

  • imati ograničenje ili zabranu kontakta sa porodicom i prijateljima;
  • rijetko pojavljivati u javnosti bez svog partnera;
  • imati ograničen pristup novcu, kreditnim karticama ili automobilu.

Psihološki upozoravajući znaci zlostavljanja

Zlostavljane osobe mogu:

  • Imati nizak nivo samopouzdanja, čak i ako su nekada bile sigurne u sebe;
  • Pokazivati znake velikih promjena ličnosti (na primjer ekstrovertna osoba postaje povučena);
  • biti depresivne, anksiozne, imati samoubilačke tendencije.

 

REAGUJTE AKOSUMNJATE NA PORODIÄŒNO NASILJE ILI ZLOSTAVLJANJE

Ako sumnjate da je neko koga znate žrtva zlostavljanja, reagujte! Ako oklijevate – govoreći sebi da nije na vama da se miješate, da vaše sumnje nisu osnovane, ili da ta osoba možda neće htjeti da razgovara o tome – imajte u vidu da izražavajući brigu dajete na znanje toj osobi da vam je stalo do nje a možda ćete joj spasiti život. 

Šta treba a šta ne treba da radite

  • Pitajte da li nešto nije u redu.
  • Pokažite da vam je stalo.
  • Saslušajte je i prihvatite ono što vam kaže.
  • Ponudite pomoć.
  • Podržite je u njenim odlukama.

Nemojte:

  • čekati da vam se ona obrati prva.
  • joj suditi ili je okrivljavati.
  • vršiti pritisak na nju.
  • je savjetovati.
  • postavljati uslove za pružanje pomoći.

Razgovarajte sa osobom nasamo i stavite joj do znanja da ste zabrinuti za nju. Navedite stvari koje ste primijetili a koje vas zabrinjavaju. Recite joj da ste tu za nju, kad god osjeti potrebu za razgovorom. Uvjerite je da će sve što je rečeno ostati između vas i recite joj da ćete joj pomoći. 

Zapamtite, nasilnici su spretni u kontrolisanju i manipulisanju svojim žrtvama. Osobe koje su žrtve emocionalnog zlostavljanja ili nasilja si depresivne, slabe, uplašene, postiđene i zbunjene. Potrebna im je pomoć da bi se izbavile, međutim, često su izolovane od porodice i prijatelja. Primjećujući upozoravajuće znake i nudeći pomoć, pomažete im da se izbave iz nasilne situacije i započnu sa ozdravljenjem.

Show CommentsClose Comments

Leave a comment

0.0/5