Reagovanje zbog učešća državnog tužioca osumnjičenog za nasilje u porodici u radu Radne grupe za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Na sastanku Radne grupe Ministarstva pravde za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, čija sam članica, učestvovao je, prije tri dana, državni tužilac koji se sumnjiči za nasilje u porodici. Izražavam oštar protest zbog ove pojave, koja ne samo da negira sve napore koje preduzimamo u cilju obezbjeđivanja sigurnosti i zaštite žrtava nasilja, već i šalje pogrešnu poruku javnosti.
Protiv pomenutog tužioca Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću već duže od mjesec dana sprovodi izviđaj zbog osnova sumnje da je 3. maja bio nasilan prema svojoj supruzi, kojoj je, kako navode mediji, nanio i fizičke povrede.
Zabrinjava činjenica da državno tužilaštvo za rad na zakonu kojim se sankcioniše nasilje u porodici delegira kao svog predstavnika tužioca koji se za takvo djelo i sumnjiči. Ni tužilaštvo, ni Ministarstvo pravde koje predsjedava radnom grupom, a ni prisutni predstavnici pravosuđa u tome nijesu vidjeli konflikt interesa, već su nastavili sa radom i nakon što sam ukazala na problem i napustila sastanak radne grupe na kojem je učestvovao pomenuti tužilac. Dakle, samo je meni, predstavnici nevladine organizacije koja zastupa žrtve, sporno to što prekršajni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici mijenja i unapređuje osumnjičeni za porodično nasilje. Mediji, pozivajući se na izvore u policiji, navode da je nasilje na štetu iste osobe izvršio i 2021.godine, ali tužilaštvo nije procesuiralo ovaj predmet.
Smatram da tužilaštvo, delegiranjem osumnjičenog za porodično nasilje u pomenutu radnu grupu, omalovažava dosadašnje napore na suzbijanju nasilja u porodici, čiji su krhki rezultati dodatno poljuljani takvim postupkom.
U ranijim obraćanjima VDT i Tužilačkom savjetu, Centar za ženska prava je istakao primjedbe da postupanje državnog tužilaštva nije u skladu sa međunarodnim standardima i Uputstvom VDT-a o postupanju u slučajevima nasilja u porodici. Istanbulska konvencija članom 5 obavezuje Crnu Goru da se uzdrži od učešća u bilo kakvom činu nasilja nad ženama i obezbijedi da državni organi, zvaničnici, službenici, ustanove i drugi akteri koji nastupaju u ime države postupaju u skladu sa ovom obavezom. Osim toga, Uputstvo o postupanju tužilaštva jasno propisuje hitnost u postupanju u slučajevima nasilja u porodici, a član 256a ZKP propisuje da se u skraćenom postupku odluka o krivičnoj prijavi mora donijeti najkasnije u roku od mjesec dana. Taj rok je uveliko istekao, a tužilaštvo još nije donijelo odluku.
Posebno zabrinjava odsustvo zaštite žrtava, čak i u situaciji kada je jedna od njih državna tužiteljka!
Ovakvi dvostruki aršini prema muškarcima i ženama, osim što predstavljaju institucionalnu diskriminaciju, ometaju pristup žrtava pravdi i šalju lošu poruku svima onima koji/e trpe bilo koji oblik nasilja i očekuju nepristrasno i djelotvorno postupanje tužilaštva.
Ponavljam ranije zahtjeve koje je Centar za ženska prava 30.maja 2023. godine uputio Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu, kojim tražimo hitnu, nepristrasnu i djelotvornu istragu u predmetu porodičnog nasilja za koje se državni tužilac sumnjiči. Očekujem i da se VDT i Tužilački savjet jasno odrede prema ovom reagovanju.
_____________________
Maja Raičević, Izvršna direktorica Centra za ženska prava i članica Radne grupe za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Reagovanje podržavaju i sledeće NVO:
Akcija za ljudska prava – Human Rights Action
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – AYDM
SOS Telefonza žene i djecu žrtve nasilja Podgorica
SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić
SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav
Siguran život Tuzi
Nvo Poligon za žensku izuzetnost – Sofija Berane
