Podgorički plenum: Quo vadis, Balkan?

U Podgorici je danas, u organizaciji Regionalne akademije za razvoj demokratije, Centra za građansko obrazovanje i Fondacije Fridrih Ebert, započeo „Podgorički plenum: Quo vadis, Balkan?“ tokom kog će više od trideset učesnika iz cijelog regiona razgovarati o načinima za borbu protiv narastajućeg nacionalizma, šovinizma i ekstremizma u našim društvima i o modalitetima za suprotstavljanje fašizaciji zemalja u cijelom regionu.Jedna od učesnica skupa bila je i izvršna direktorka Centra za ženska prava Maja Raičević.

Među učesnicima i učesnicama diskusije su gradonačelnici Podgorice i Sarajeva, Ivan Vuković i Benjamina Karić, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, dugogodišnji poslanik u njemačkom Parlamentu Josip Juratović, istoričar Ivo Goldstein, istoričarka Dubravka Stojanović, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Saša Magazinović, bivša zamjenica premijera i ministarka za evropske i spoljne poslove Hrvatske Vesna Pusić, novinarka Vesna Mališić i pisac Andrej Nikolaidis.

Na otvaranju skupa, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović rekao je da su glorifikacija ratnih zločina i politika devedesetih danas ponovo zauzele glavno mjesto u javnom govoru i da taj narativ ide ruku pod ruku sa pokušajima da se istorija izmijeni i prilagodi dnevnim političkim potrebama. Takođe je izjavio da je ovo problem svih zemalja regiona i da smo svi dio jednog kulturnog prostora u kom su ovakve pojave međusobno uslovljene. Božović je ocijenio da u cijelom regionu svjedočimo prekidu suočavanja sa prošlošću, bez kog ne može biti pomirenja, a samim tim ni održivog i trajnog mira na Balkanu, što ide u prilog tradicionalnim konzervativnim političkim elitama koje pridobijaju birače konstantno ih trujući mržnjom.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da u Crnoj Gori pre svega nekoliko godina nije mogao da pretpostavi da će se govoriti o vjerskim i nacionalnim sukobima, a ne o brzini napredovanja u evropskim integracijama. Ona je naglasila važnost saradnje nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, političkih partija i da ta saradnja prije svega treba da bude zasnovana na zajedničkim vrijednostima, a ne dnevnopolitičkim potrebama.

Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava, izjavila je da je obrazovanje ključno kada je u pitanju borba za ljudska prava, kao i odgovornost onih koji se nalaze na mjestima odlučivanja, a koji, što svojom retorikom, što izostankom reakcije ili reagujući selektivno, doprinose normalizaciji govora mržnje . Ona je ocijenila da su sve naše zemlje na samom početku izgradnje institucija za uspostavljanje odgovornosti za propuste u zaštiti ljudskih prava i da je neophodno da se svi politički akteri i sve institucije jasno odrede prema svakom slučaju ekstremizma, šovinizma i širenja mržnje.

Demush Shasha, direktor EPIKEU Instituta sa Kosova ocijenio je da su nacionalizam i desni ekstremizam glavni kočničari evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana, kao i sveopšteg razvoja društava u ovim zemljama. On je istakao da se čini da su sve naše zemlje zarobljene u svojoj prošlosti, osuđene na stalno ponavljanje istorije, sa istim akterima, istim pogubnim politikama iz ratnih godina i da to sprječava njihov napredak.

Kalinka Gaber, savjetnica Vlade Sjeverne Makedonije i jedna od osnivačica Regionalne akademije za razvoj demokratije, izjavila je da se na primjeru Sjeverne Makedonije može nedvosmisleno vidjeti kako promjena u političkom kontekstu može uticati na javni diskurs i na upotrebu govora mržnje, kako kroz promjenu narativa odgovornih, tako i kroz reakciju institucija i nadležnih organa. Ona je ocijenila da evropeizacija društva nije pitanje članstva u Evropskoj Uniji, nego prije svega stvaranja boljih uslova za život za građane naših država.