Izvještaj o procjeni države: Zastupanje rodne perspektive u procesu pristupanja u EU

Uključivanje rodnih pitanja u proces pristupanja EU poboljšalo se za otprilike 14% od 2021. do 2022. godine.

Evropska komisija nedvosmisleno poziva Crnu Goru da se fokusira na cilj i dostavi vidljivije rezultate u sprovođenju reformi u vezi sa EU. Ne samo da su na snazi ostale prošlogodišnje preporuke, već i Izvještaj EK o Crnoj Gori za 2022. uvodi dodatne obaveze u pogledu rodne ravnopravnosti u zemlji. Ovaj pozitivan trend u orodnjavanju javnih politika mjeri se skoro dvostrukim povećanjem zvaničnih i drugih preporuka koje se tiču rodne ravnopravnosti. Međutim, još uvijek ima prostora za poboljšanje. Moguć put za napredak u ovoj oblasti, mogao bi biti uključivanje onih javno dostupnih podataka razdvojenih po polu, koji su u vezi sa javnom upravom i funkcionisanjem institucionalnih mehanizama rodne ravnopravnosti, u analizu konteksta poglavlja. Podaci dati u osnovnom Izvještaju o procjeni zemlje, uključujući i onaj koji je predstavljen u ovom dokumentu, takođe treba uzeti u obzir u budućem izvještavanju prema EK. Bolja sinhronizacija sa ključnim sektorima je prioritet koji je prepoznat i u Planu implementacije na nivou zemlje kao proces kojem je potrebno pažljivo praćenje rodne ravnopravnosti. Proces revizije Plana implementacije na nivou zemlje, najavljen je u izveštajnom periodu, ali je planiran za 2023. godinu i uključivao bi konsultacije sa ŽOCD.

Delegacija EU u Crnoj Gori ostaje responzivna i inkluzivna, kada su u pitanju ŽOCD. Međutim, strukturalni dijalog između delegacije EU i ŽOCD, koji bi omogućio redovniju razmjenu znanja i informacija, još uvijek nije uspostavljen. Dijalog sa civilnim društvom o ženama, miru i bezbjednosti, ne odvija se, niti je neko od osoblja Delegacije EU obučen po ovim pitanjima. Vidljiv napredak je zabilježen kada su u pitanju obuke o rodnoj ravnopravnosti među rukovodiocima. Ništa nije promijenjeno u vezi sa položajem kontakt pozicije za rodna pitanja (Gender Focal Point – GFP) u Delegaciji EU.

Kada se uzme u obzir rodna analiza pojedinih sektora, postoje određeni pozitivni pomaci, ali oni uglavnom proizilaze iz sektora civilnog društva. Razvoj kapaciteta potkorisnika granta CŽP-a u okviru ove akcije, rezultirao je sa šest publikacija koje doprinose rodnoj perspektivi procesa EU integracija. S druge strane, orodnjavanje javnih politika na strateškom nivou, još uvijek je ispod zadovoljavajućeg nivoa. Ukratko, oko 37% od ukupnog broja aktivnih strategija je u potpunosti/djelimično uključeno.

Orodnjavanje javnih politika akcionih dokumenata je neznatno poboljšano u odnosu na osnovne vrijednosti iz 2021. godine. Međutim, još uvijek postoji prostor za jačanje aktivnosti vezanih za rodnu ravnopravnost u okviru programiranih akcija, posebno u analizi konteksta i sa većom posvećenošću praćenju i izvještavanju o rezultatima, u domenu rodne ravnopravnosti, a koji su ostvareni akcijom. Rodno odgovorno budžetiranje i slično izdvajanje sredstava i dalje se ne mogu pratiti.

Rad Ministarstva evropskih poslova je u toku izvještajnog perioda postao transparentniji. Što se tiče internih kapaciteta, više od 50% od ukupno zaposlenih u Generalnom direktoratu za evropske fondove, prošlo je obuku o rodnoj ravnopravnosti, ali na nivou samog Ministarstva još uvijek nema činovnika koji je isključivo nadležan za rodnu ravnopravnost. Godišnji Program pristupanja Crne Gore, minimalno tretira pitanje rodne ravnopravnosti, računajući reference koje ne prelaze 2% od ukupnih odredbi dokumenta. Pored ovoga, treba obratiti pažnju na strukturu Programa, jer isti ne uključuje narativni pregled ostvarenih rezultata, niti izbor kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta. Da ovo nije slučaj, dinamika pristupanja bi se mogla pratiti na mjerljiviji način. Ministarstvo nadgleda rad pregovaračke strukture u koju su žene uključene više od 60%, kako na nivou sastava RG, tako i na nivou šefova RG. Međutim, najnovije restrukturiranje pregovaračke strukture, ograničilo je uključivanje OCD kod jednog predstavnika, ostavljajući ga bez jedinstvenog ŽOCD-a i time sužavajući uključivanje pitanja rodne ravnopravnosti u agendu.

Konačno, kada je u pitanju efikasnost u sprovođenju preporuka EK, čak i ako je bilo nekih dostignuća (najviše u oblasti ekonomskog osnaživanja žena), propisi od vitalnog značaja, a koji se tiču borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, i zakoni protiv diskriminacije, čekaju na usvajanje nekoliko godina. Uz sva preostala pitanja, praćena blagim zakonodavnim, ali i izvršnim odgovorom, rodna ravnopravnost u Crnoj Gori tek treba da bude prepoznata, ne samo kao strateška vrijednost, već i kao uporišna tačka koja horizontalno utvrđuje prisvajanje evropskih vrijednosti. Time određujući tempo pristupanja Crne Gore EU.

Publikacija je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije a sufinansirala je Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju. Njen sadržaj je iskljućiva odgovornost “Centra za ženska prava” i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili Švedske agecije za razvoj i saradnju.