Drugi po redu Informativni događaj “Razgovarajmo o rodno zasnovanom nasilju: Uloga institucija i zajednice u prevenciji”
Centar za ženska prava je uz podršku Britanske ambasade 11.02.2025. u Beranama, realizovao informativni dogadjaj “Razgovarajmo o rodno zasnovanom nasilju: Uloga institucija i zajednice u prevenciji”.
Dogadjaj je okupio 88 učesnika/ca, pretežno mladih ljudi/srednjoškoloca, kao i nastavnog osoblja, predstavnika institucija i civilnog sektora iz Berana.Tokom direktnog razgovora sa predstavnicama i profesionalkama iz Uprave policije i Višeg tužilaštva u Podgorici , učesnici su dobili informacije o tome šta je rodno zasnovano nasilje i koji su njegovi uzroci i oblici i posljedice, i koja je uloga policije i tužilastva u prevenciji i zaštiti od nasilja.
Ovo je drugi po redu dogadjaj koji smo organizovali u cilju razmjene znanja i promocije dostupnih mjera i servisa podrške za osobe sa iskustvom rodno zasnovanog nasilja. Raduje nas veliko interesovanje i činjenica da su radonice u Podgorici i Beranama okupile više od 150 učesnika/ca.
Glavne poruke panelistkinja sa informativnog dogadjaja “Razgovarajmo o rodno zasnovanom nasilju”.
Maja Raičević, izvršna direktorica, CŽP
Uzroci nasilja leže u rigidnoj podjeli rodnih uloga, koje dovode do nejednakih odnosa moći u društvu i do neravnopravnog položaja djevojčica i žena. Nasilje ne mora biti fizičko, može se javiti u vidu prinude i kontrole. Medju mladima je posebno učestala kontrola putem društvenih mreža, zabrana druženja sa drugovima/cama, kao manipulativni pokušaj izolacije od ljudi koji su nekoj osobi podrška, što nažalost, po tvrdnjama mladih/srednjoškolaca postaje obrazac ponašanja u njihovim partnerskim odnosima. Prvi korak ka izlasku iz nasilja je njegovo prepoznavanje.
Ana Jaredić, psihološkinja, CŽP
Seksualno nasilje je i dalje tabu tema. Na žrtvu nikada ne treba vršiti pritisak da prijavi nasilje, niti je kritikovati ako ne uvidja nasilje koje se nad njom vrši. Važno je da žrtva zna gdje može da dobije podršku , da smo spremni da je saslušamo i pomognemo, da smo njena osoba od povjerenja. Upravo iz tog razloga, mnoge žene dolaze u CŽP po preporuci svojih prijateljica, sestara, jer su uvjerene da će u podržavajućoj atmosferi moći da ispričaju svoju priču, bez straha od osude i bilo kakvog pritiska da nasilnika moraju prijaviti, ako na to nisu spremne. Ovo, naravno pod uslovom da procjena stručnjaka ne ukazuje da je žena životno ugrožena, kad je neophodno prijaviti nasilje policiji ili tužilastvu.
Snežana Vujović, Glavna policijska insprektorka, Uprava policije
Mladi žele da sakriju nasilje zbog osude okoline. Važno je da svi radimo na tome da promijenimo osuđivačke reakcije društva o žrtvama nasilja, da ne dovodimo u pitanje istinitost njenih tvrdnji i da poštujemo njeno dostojanstvo. Često je dovoljan i jedan pojedinac koji će je osnažiti i učinio da se osjeća bolje i spremnije da prijavi nasilnika.
Ana Radović, državna tužiteljka, Više državno tužilaštvo
Nakon što je donijeto novo obavezujuće Uputstvo za tužioce, povećan je broj podnijetih krivičnih prijava, pa je za poslednja tri mjeseca 2024. godine bilo 412 krivičnih prijava za krivično djelo nasilje u porodici, dakle mnogo više nego ranijih godina, kao npr. 2023. godine kada je na godišnjem nivou podnijeto oko 400 krivičnih prijava. Takodje, pooštrene su kazne kada je u pitanju krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Učesnicima je posebno pojašnjena procedura nakon podnošenja prijave za nasilje, a kada se radi o mldb. žrtvama.
Fotografije sa dogadjaja:
