Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To smo poručili na Danima otvorenih vrata, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost, zaključila je Maja Raičević, izvršna direktorica CŽP.
Zahvljujemo se gospodji Valentini Pavličić, predsjednici Vrhovnog suda na riječima podrške, a koja je pokrenula i izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je, kako je kazala, neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno.
I britanska ambasadorka Nj.E. Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
U nastavku dogadjaja, podatke o radu Servisa za podršku ženama sa iskustvom nasilja i rad tužilaštva predstavile su Ana Jaredić, koordinatorka Servisa i Ana Radović, viša državna tužiteljka.
Dan otvorenih vrata organizovan je uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, a kroz projekat: “Unaprijedjenje tužilačke prakse protiv rodno zasnovanog nasilja i jačanje otpornosti lokalnih zajednica u odnosu na rodno zasnovano nasilje”
Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava
Dan otvorenih vrata bio je prilika da poručimo da imamo snagu koja može da promijeni kulturu i način na koji naše društvo razumije i tretira nasilje nad ženama!
Izdvojile smo samo neke od brojnih rezultata:
Pružile smo oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih nam se 129 obratilo prvi put — više nego ijedne prethodne godine.
U okviru RG za Poglavlje 23, dale smo preporuke za ažuriranje Akcionog plana koji će se realizovati do kraja 2026. godine.
Učestvovale smo u izradi prvih smjernica koje će pomoći sudovima da kaznena politika bude dosljednija i rodno osjetljiva.
Dale smo doprinos razvoju nove Strategije za zaštitu žrtava, koja po prvi put obuhvata sve žrtve rodno zasnovanog nasilja, uključujući posebno ranjive grupe.
Kao članice više radnih grupa, dostavile smo veliki broj preporuka koje su ušle u finalne verzije državnih dokumenata itd.
Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
„Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode”, istakla je Pavličić.
Don Meken, britanska ambasadorka
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
„Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva“, poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
“Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama”, poručila je.
“Centar za ženska prava ima ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja, od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke”, rekla je ona.
Ana Jaredić, psihološkinja Centra za ženska prava
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
„Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha“, kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žene, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
„Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao“, naglasila je ona.
Ana je objasnila da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.
Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera!
Ana Radović, viša državna tužiteljka
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je „zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije”.
„Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen“, poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato “Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad”.
„Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno“, kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama” svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost”.
