CRNA GORA NE MOŽE U EVROPSKU UNIJU S NEDJELOTVORNOM ZAŠTITOM OD TORTURE I NASILJA

Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, koji Ujedinjene nacije obilježavaju 26. juna svake godine, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) ukazuju da Crna Gora još uvijek ne poštuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža dovoljne garancije žrtvama. Istrage još uvijek nisu djelotvorne, što stvara utisak nekažnjivosti, obeshrabruje žrtve da prijave nasilja i ohrabruje njegovo ponavljanje.

Crna Gora nije ispunila privremeno mjerilo za Poglavlje 23 u postupku pristupa Evropskoj uniji, kojim se zahtjevalo da primjeni sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje torture (CPT) iz izvještaja za 2008. godinu i da obezbijedi brzu reakciju pravosuđa u eventualnim slučajevima torture. Do danas nije obezbijeđeno da policijski službenici uvijek nose adekvatne identifikacione oznake kada djeluju pod maskama, iako to CPT od Crne Gore zahtijeva od 2008. godine.

Takođe, preovlađuje inertnost državnih tužilaca prema ozbiljnim prijavama zlostavljanja, a što dovodi do nedjelotvornih istraga. Podsjećamo da je Državnom tužilaštvu poznato preko 24 slučaja iznuđivanja iskaza iz 2020. i 2021. godine, a da su do danas podignute optužnice samo u 4 predmeta, među kojima nije ni jedan od onih gdje mučenje potvrđuju i fotografije iz SKY aplikacije. Ti predmeti su i dalje u fazi izviđaja, pa je i Ustavni sud Crne Gore ove godine utvrdio da je, primjera radi, Mile Jovanović 2021. godine zlostavljan od strane policijskih službenika, a da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije ispunilo svoju obavezu da slučaj djelotvorno istraži. Pohvaljujemo postupak Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da donese obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nadamo se da će biti obezbijeđena i njegova primjena u praksi.  

Zabrinjava pretjerano blaga kaznena politika za torturu, s dominantnim uslovnim osudama. U onim slučajevima u kojima se i dosude zatvorske kazne, one su uglavnom ispod ili na granici zakonskog minimuma, i to po pravilu ispod šest mjeseci kako bi se zlostavljači ostavili na poslu. Podsjećamo da je ova praksa suprotna evropskim standardima.

Podsjećamo na ocjene Komiteta UN za zabranu torture (CAT) od 10. maja 2022. o niskom nivou krivičnog gonjenja i blagim kaznama za počinioce  policijske torture, porodičnog  i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori, i zahtijeve  da se „obezbjedi da se sve prijave mučenja i zlostavljanja hitno istraže na nepristrasan način od strane nezavisnog tijela, te da se navodni izvršioci policijske torture procesuiraju na odgovarajući način i da, ako budu osuđeni, dobiju kazne koje odgovaraju ozbiljnosti njihovih djela“ kao i da „svi slučajevi rodno zasnovanog nasilja, posebno oni koji uključuju radnje ili propuste državnih organa ili drugih subjekata koji su uključeni u međunarodnu odgovornost države članice prema Konvenciji, budu odmah i temeljito istraženi, da se navodni počinioci procesuiraju i, ako budu osuđeni, da budu adekvatno kažnjeni i da žrtve ili njihove porodice dobiju obeštećenje, uključujući adekvatnu kompenzaciju i rehabilitaciju, pristup pravnoj pomoći, sigurnim skloništima  i neophodnoj medicinskoj  njezi i psihološkoj podršci”.

Posebno zabrinjava presuda Apelacionog suda da u slučaju  dokazanog  silovanja, kao naročito traumatičnog, degradirajućeg i ponižavajućeg oblika rodno zasnovanog nasilja,  počiniocu smanji kaznu bez adekvatnog obrazloženja i bez uvažavanja patnji maloljetne žrtve  (predmet Kž 34/2024 u kojem je kazna zatvora smanjena sa 15 na 8 godina).

Pohvaljujemo nedavne pozitivne pomake u odnosu na zakonski okvir. Krivični zakonik Crne Gore (KZCG) je usaglašen sa Istanbulskom konvencijom u pogledu uvođenja seksualnog uznemiravanja kao krivičnog djela, zloupotrebe tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, nove definicije nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i pooštravanja kazni. Novim predlogom izmjena KZCG dodatno se pooštravaju i kazneni rasponi za krivična djela mučenja i iznuđivanja iskaza, i ova djela neće zastarijevati, čime su ispunjene preporuke Komiteta protiv mučenja UN (CAT).

Takođe, Predlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kao korisnike uključuje i žrtve torture, što predstavlja korak naprijed ka poštovanju jednakosti strana, jer je policajcima optuženima za mučenje odavno bila obezbijeđena besplatna pravna pomoć u postupcima koji se protiv njih vode po prijavama zlostavljanja.

S druge strane, ostaje da se Zakonikom o krivičnom postupku (ZKP) uvedu mjere za zaštitu žrtava nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u skladu s obavezom iz Istanbulske konvencije, a koje već postoje u prekršajnom postupku, na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (udaljenje iz stana, zabrana približavanja, zabrana uznemiravanja i zabrana uhodjenja i obavezni psiho-socijalni tretman nasilnika).

Takođe, neophodne su i izmjene ZKP-a u pravcu uvođenja obaveznih snimanja svih razgovora u policiji i državnom tužilaštvu, skraćenja roka od čak 24h prije nego što policija osobu lišenu slobode mora da dovede kod državnog tužioca, uvođenja obaveznog vještačenja duševnih bolova (traumatskog stresnog poremećaja) žrtava, itd. Pozitivan primjer kompenzacije nedostatka obaveze psihitrijskog vještačenja žrtava, nedavno je pokazala državna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Milica Mandić, koja je prošlog mjeseca zahtijevala vještačenje stanja oštećenog torturom kako bi ocijenila potrebu za preduzimanje zaštitnih mjera za sprečavanje ponovne traumatizacije i zastrašivanja žrtve. Zbog utvrđenog stresnog poremećaja, odlučeno je da se prepoznavanje osumnjičenih ne sprovodi u njihovom neposrednom prisustvu, već u posebnoj sobi za prepoznavanje.

Upozoravamo na netransparentnost procesa usaglašavanja Predloga o izmjenama i dopunama ZKP sa komentarima Evropske komisije, koji su nažalost nedostupni javnosti, pa je nemoguće provjeriti i usaglašenost predloga zakona sa njima.

Neophodno je uspostaviti adekvatne mehanizme za suzbijanje torture i sekundarne viktimizacije žrtava nasilja – obučavanje inspektora i državnih tužilaca o istražnom intervjuisanju, upotrebe tjelesnih kamera tokom policijskih akcija, suspenzije policijskih službenika osumnjičenih za torturu i tokom izviđaja odnosno istrage i preciznog vođenja evidencije o vremenu lišavanja slobode i svim prijavama nasilja.

Iako Crna Gora ima Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, njegova primjena je sasvim neopravdano odložena do datuma pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koji je neizvjestan.

Ponovo naglašavamo da Crna Gora mora da preduzme odlučne korake da poboljša zaštitu od zlostavljanja i poštovanje prava žrtava nasilja. Ova problematika zahteva sistemski pristup, koji uključuje pravnu zaštitu, adekvatne resurse za žrtve, edukaciju i prevenciju. Implementacija međunarodnih standarda, unapređenje zakonodavstva, kao i efikasna saradnja između institucija i nevladinih organizacija, ključni su za stvaranje sigurnog okruženja i pružanje podrške onima kojima je najpotrebnija. Samo kroz sveobuhvatnu i doslednu akciju možemo postići stvarnu promjenu i osigurati dostojanstvo i sigurnost svakom građaninu.

Međunarodni dan podrške žrtvama torture HRA i CŽP obilježavaju realizacijom besplatne obuke za pružaoce specijalizovane besplatne pravne pomoći žrtvama torture i rodno zasnovanog nasilja. Obuku realizujemo kroz projekat “Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti” koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.

Obavještavamo i da su HRA i CŽP danas uputile protestno pismo ministru pravde, Andreju Miloviću, zbog odluke ministarstva da u Operativni tim za praćenje sprovođenja Akcionog plana za implementaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za borbu protiv torture (CAT) ne uključe nijednog predstavnika/cu nevladinih organizacija, pogotovo imajući u vidu da one godinama urgiraju za primjenu tih preporuka. Operativni tim, uspostavljen 10. maja 2024. godine, broji 15 predstavnika/ca isključivo državnih institucija.