Informativni događaj “Razgovarajmo o rodno zasnovanom nasilju: Uloga institucija i zajednice u prevenciji”

Centar za ženska prava je uz podršku Britanske ambasade Podgorica, 27.01.2025. u CKZ Ribnica, realizovao informativni dogadjaj “Razgovarajmo o rodno zasnovanom nasilju: Ulogainstitucija i zajednice u prevenciji”.

Dogadjaj je okupio više od 70 učesnika, pretežno mladih ljudi/srednjoškoloca, kao i nastavnog osoblja, predstavnika institiucija icivilnog sektora iz Podgorice, Berana, Golubovaca, Nikšića, Petnjice.

Tokom direktnog razgovora sa predstavnicama i profesionalkama iz Uprave policije i Višeg tužilaštva u Podgorici , učesnici su dobiliinformacije o tome šta je rodno zasnovano naselje i koji su njegovi uzroci i oblici i posljedice, i koja je uloga policije i tužilaštva u prevenciji i zaštiti od nasilja.

Maja Raičević, izvršna direktorica CŽP, u razgovoru sa učesnicima/cama istakla da je da je u osnovi nasilja potreba nasilnika za demonstarcijom moći i kontrolom partnerke i/ili članova porodice. Bolesti zavisnosti i mogu biti okidači i povećati rizik od nasilja, aliglavni uzrok nasilja jesu kulturološki obrasci i tradicionalne rodneuloge koje tokom života učimo i praktikujemo. Nasilje je izabrano ponašanje, odnosno pitanje stavova. Ohrabruje činjenica da se sa tranzicijom porodice iz patrijaharne u savremenu, vaspitanje, a i svijest muškaraca i žena mijenja, u pogledu na njihova prava, podjele poslova, nezavisnosti i obaveze. Međutim, razumijevanje rodnih uloga još uvijek nije na adekvatnom nivou, žene se i dalje lakše povinuju zajednici i njenim očekivanjima. Nasilje naročito negativno utiče na djecu, bilo da je riječ o direktnim ili indirektnim žrtvama. Žrtve nasilja se suočavaju sa višestrukim problemima i jako je teško izaći iz nasilja. Zbog toga je veoma bitno da podrška bude senzibilna, bez osuđivanja i puna razumijevanja.

Ana Jaredić, psihološkinja CŽP, naglasila je da u osnovi radno zasnovanog nasilja neravnoteža moći. Nasilnici se često nalaze u boljoj poziciji u odnosu na žene i tu svoju poziciju koriste kako bi vršili nasilje. Nasilje se dešava u ciklusima. Nakon nasilja, dešava se faza tzv. medenog mjeseca, kada se nasilnik kaje i pokušava da opravda svoje ponašanje. Dugotrajno nasilje urušava samopouzdanje žrtava, zbog čega je važna senzibilna podrška. U našem društvu još uvijek su prisutni negativni stavovi okoline na račun žrtve. Međutim, važno je istaći da ne postoji idealna žrtva, te da negativni komentari mogu uticati na odluku žrtve da prijavi nasilje. Kada odluče da prekinu ciklus nasilja i napuste nasilnika žene se nalaze u najvećem riziku da dožive nasilje. Prema našem istraživanju žene se u prosjeku nakon 10 godina odluče da prijave nasilje. Centar za ženska prava pruža besplatne usluge psihosocijalnog savjetovanja, psihološke podrške i pravne pomoći. Osim navedenog pružamo i uslugu pratnje povjerljivog lica. Nasilje je izabrano ponašanje i prisutno je svuda, nema veze sa statusom, nivoom obrazovanja. Prisutno je i među mladima, među kojima postoji i strah od osvete nasilnika, kao kontraefekt prijave žrtve.

Snežana Vujović, Viša policijska insprektorka Uprava policije, je učesnicima/cama objasnila da se nasilje u porodici može se prijaviti pozivom na broj 122, putem e-maila, arhiva, poštom, ali i lično u prostorijama Centra bezbjednosti. Prijava može biti procesuirana kao prekršaj ili kao krivično djelo. Ukoliko prijava bude procesuirana kao prekršaj, nadležni sud ima mogućnost izricanja zaštitnih mjera kako bi se osigurala bezbjednost žrtve. Osim navedenog policija ima mogućnost izricanja naredbe udaljenje iz stana u trajanju od tri dana. Zaštitne mjere se uglavnom izriču u odnosu na žene žrtve nasilja. Međutim intencija je da predlogom za izricanje zaštitnih mjera budu obuhvaćena i djeca, direktne ili indirektne žrtve nasilja.

Ana Radović, državna tužiteljka, Više državno tužilaštvo, je govorila o ulozi tužilaštva u sistemu zaštite žrtava nasilja koje ima i preventivnu ulogu, jer svojim reagovanjem sprječava ponavljanje ili vršenje težeg krivičnog djela. Novim obavezujućim uputstvom o postupanju tužilaca definisano je da tužioci zastupaju predmet pred Sudom za prekršaje. Praksa je izmijenjena i u dijelu postupanja tužilaca u slučajevima kada žrtva odustane od davanja iskaza. Njena preporuka je da se mladi, koji trpe nasilje ili poznaju neku žrtvu nasilja, obrate roditeljima, psihološkoj-pedagoškoj službi u školama ili da anonimno prijave nasilje tužilaštvu ili policiji, Centru za socijani rad.