Skip to content Skip to footer

Izvještaj Koalicije zapadnog Balkana o rodno-zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada

Koalicija zapadnog Balkana objavljuje regionalni izvještaj o rodno zasnovanoj diskriminaciji i radu

Brisel, 20. maj 2022

U Briselu, 20. Maja, Koalicija za suzbijanje rodno zasnovane diskriminacije u oblasti rada na zapadnom Balkanu (ZB) je objavila drugo izdanje svog istraživačkog izvještaja Rodno-zasnovana diskriminacija u oblasti rada na Zapadnom Balkanu. Istraživanje je nastojalo da identifikuje nedostatke u relevantnom zakonskom okviru; svijest o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada i njenu rasprostranjenost; broj podnijetih pritužbi; i institucionalni tretman ovih slučajeva. Istraživanje su sprovele organizacije civilnog društva iz oblasti prava žena u okviru svoje regionalne akcije „Osnaživanje organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije i unapređenje radnih prava žena“ u šest zemalja ZB (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Srbija), podržane od strane Evropske unije (EU) i sufinansirane od strane Švedske agencije za razvojnu saradnju.

Ključni nalazi:

  • Većina zemalja ZB je ratifikovala širok spektar međunarodnih instrumenata. Njihovi ustavi sadrže eksplicitnu zabranu diskriminacije na osnovu roda ili pola.
  • Nijedna zemlja nije u potpunosti uskladila svoj pravni okvir sa Direktivom EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Postoje različiti problemi vezani za prava na odsustvo, posebno roditeljsko, očinsko i odsustvo za staranje.
  • Sankcije su preniske da bi se smatrale „efikasnim, proporcionalnim i odvraćajućim“.
  • Iako se čini da se svijest o tome da je rodna diskriminacija nezakonita neznatno poboljšala, mnogi ljudi još uvijek ne znaju gdje i kako je prijaviti.
  • Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada i dalje je široko rasprostranjena u ZB, I uključuje zapošljavanje, napredovanje, plate, ugovore, seksualno uznemiravanje na poslu i prava na trudničko, porodiljsko I roditeljsko odsustvo.
  • Nekoliko povreda radnih prava dogodila su se tokom pandemije COVID-19, između ostalih i ona koja uključuju rodnu diskriminaciju.
  • LGBTQI+ osobe, žene sa invaliditetom i žene iz manjinskih etničkih grupa prijavljuju da se suočavaju sa višestrukom, intersekcionalnom diskriminacijom.
  • Iako se stanje malo poboljšalo, još uvijek mali broj ljudi prijavljuje rodnu diskriminaciju zbog niskog nivoa znanja o tome kako je prijaviti; nepovjerenja u institucije; straha od stigmatizacije, gubitka posla ili drugih oblika viktimizacije; i dugotrajnih, često skupih sudskih ili drugih postupaka.

Prema izvještaju, institucije ZB ne prikupljaju adekvatno rodno raščlanjene podatke o prijavljenim slučajevima rodne diskriminacije u radu. Nivo znanja inspektora rada o rodno zasnovanoj diskriminaciji ostao je nizak u cijelom regionu. Kako je malo slučajeva prijavljeno relevantnim institucijama, još uvijek mali broj institucija ima iskustva u tretiranju slučajeva rodno zasnovane diskriminacije. Međutim, pomenuta Akcija Koalicije povećala je broj slučajeva kojima su se bavile institucije i omogućila zadovoljenje pravde nekim ženama čija su prava povrijeđena. U međuvremenu, regionalni monitoring je pokazao da sudovi i dalje kasne u rješavanju slučajeva, što je pogoršano usred COVID-19 pandemije. Ombudsmani i komesari za zaštitu od diskriminacije (u zemljama u kojima postoje) upoznati su sa ovim pitanjima i njihov rad na rešavanju rodno zasnovane diskriminacije je poboljšan.

Ključne preporuke:

     Za EU:

  •  Zahtijevati sprovođenje institucionalnih reformi za rješavanje rodne diskriminacije u radu kao uslova za proces pristupanja EU.
  • Pratiti reforme koristeći standardizovani pristup u različitim zemljama, kroz izvještaje pojedinačnih zemalja.
  • Ohrabriti i podržati sve zemlje u usklađivanju svojih pravnih okvira sa Direktivom EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
  • Nastaviti konsultacije i pružanje podrške OCD, posebno onima koje se bave pravima žena, u pravnim reformama, podizanju nivoa svijesti, pružanju pravne pomoći I praćenju rada institucija.
  • Ohrabriti pregovarače iz EU angažovane na unapređenju kapaciteta institucija da sarađuju sa OCD u cilju poboljšanja institucionalnog znanja i prakse u tretiranju rodno zasnovane diskriminacije.

    Za odgovorne institucije:

  • Uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa Direktivom EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, između ostalih potrebnih amandmana navedenih u izvještaju i istraživačkim izvještajima relevantnih zemalja.
  • Unaprijediti prikupljanje podataka, osiguravajući da su svi podaci razvrstani prema rodu žrtve, rodu navodnih počinitelja, mjestu i obliku diskriminacije. Neophodno je redovno objavljivati podatke.
  • Osigurati obaveznu, institucionalizovanu obuku o rodnoj ravnopravnosti i transformaciji rodnih normi za odgovorne službenike; pravni okvir za rodnu diskriminaciju u radu i upućivanje; i repoznati oblike rodne diskriminacije, posebno seksualno uznemiravanje.
  • Unaprijediti resurse inspektora rada i pravosudnih organa
  • Poboljšati saradnju među institucijama i sa OCD koje se bave pravima žena, uključujući      zajednički rad na podizanju nivoa svijesti o tome kako prijaviti diskriminaciju i poboljšanju povjerenja javnosti u institucije.
  •  

Pozadina

Izvještaj su izradili Mreža žena Kosova (Kosovo Women’s Network) , Reactor – Istraživanje na djelu u Sjevernoj Makedoniji (Reactor – Research in Action), Centar Rodne alijanse za razvoj u Albaniji (Gender Alliance for Development Centre), Helsinški parlament građana Banja Luka u Bosni i Hercegovini (Helsinki Citizens’ Assembly Banja Luka), Centar za ženska prava u Crnoj Gori (Women’s Rights Center) i Kancelarija Kvinna till Kvinna fondacije u Srbiji (Kvinna till Kvinna Foundation).

Na događaju su govorili: Michela Matuella, vd direktorice, Zapadni Balkan, Generalni direktorat za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), Evropska komisija (EK); Gordon Purvis, službenik za politiku – pregovarač za evropske integracije, DG NEAR, EC; Nicole Farnsworth, direktorica programa i glavna istraživačica, MŽK; David JJ Ryan, koautor; Vaska Leshoska, istraživačica, Reactor-Research in Action; i Endrita Banjska, koautorka, MŽK. Koalicioni partneri dali su doprinos diskusiji, uključujući Mirelu Arqimandriti, izvršnu direktoricu, Centar za rodnu alijansu za razvoj; Svjetlanu Ramić Marković, koordinatorku projekta, Helsinški parlament građana – Banja Luka; Adelinu Tershani, koordinatorku projekta, MŽK; Maju Raičević, izvršnu direktoricu, Centar za ženska prava; i Sofiju Vrbaski, koordinatorku projekta, Kvinna till Kvinna fondacija.

Kompletan izvještaj je dostupan na internetu, kao i izvještaji pojedinačnih zemalja za  for Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

Za dalje informacije, molimo kontaktirajte: Nicole Farnsworth, direktoricu programa MŽK i vodeći istraživač na nicole@womensnetwork.org.

Show CommentsClose Comments

Leave a comment

0.0/5